Općina Stari Grad Sarajevo raspisala je 18. novembra, 2015. godine Konkurs za izradu idejnog rješenja uređenja ulice Štrosmajerova u Sarajevu – Općina Stari Grad Sarajevo koji bio je otvoren do 21. decembra 2015. godine. Na Konkurs je prispjelo 11 radova, a stručna komisija u sastavu: Ljiljana Pelidija, dipl. ing. građ, Hamdija Efendić, dipl.ing. građ, Munib Buljina, dipl. ing. arh, Aida Veladžić, dipl. ing. arh. i predsjednica komisije: Lidija Mićić dipl. ing. arh. najboljim radom proglasila je idejno rješenje pristiglo pod šifrom “SC216”.
Projekat je napravila grupa autora: Sabin Babić, Mirza Hrustemović, Tihomir Krajtmajer i Emir Kalamujić i nazvala ga “Galerija pod otvorenim”.
Ideja autora bila je da Štrosmajerovu ulicu urede kao šetnicu, instalacijom kulturnih i umjetničkih sadržaja i postavki. Takav duh ulica bi trebala zadržati svih dvanaest mjeseci u godini, bez obzira na vremenske uvjete. Ulica Štrosmajerova postala bi gradska promenada kulture i umjetnosti, bez granica i cenzure. Ulica bi bila povezana i sa jednim od dvorišta susjednih zgrada gdje bi se napravio “Park devet umjetnosti”.
Ova ideja podrazumijeva natkrivanje ulice duž obje fasade. Ulica bi postala otvorena pozornica, galerija i gradska promenada. Zbog svoje širine od 10,5m, Štrosmajerova ulica nema kapacitet da ostvari sve planirano i zbog toga ovo rješenje predviđa više urbanističko-arhitektonskih zahvata.
Prvi korak je obostrano natkrivanje obje strane ulice, na razapetoj uličnoj konstrukciji između
fasada, u vidu plohe koja je pokrivena transparentnim staklom, u blago nijansiranom plavom tonu. Tako bi dio ulice Štrosmajerova bio pogodan za šetnju bez obzira na atmosferske padavine. Konstrukcija bi služila za natkrivanje ulice, ali i za postavljanje ulične rasvjete. Svjetiljke bi stajale u tri reda, a zbog sinhronizacije duha vremena gradnje i današnjeg doba rasvjetna tijela bi bili dizajnerski stilizovani ulični fenjeri iz doba austrougarske monarhije.

Drugi korak je korištenje podrumskih prostorija objekata, koje bi se proširile i ispod Štrosmajerove ulice – šetnice za oko tri metra. Na ovaj način bi se dobila podzemna galerijska ulica koja bi bila osvijetljena, a dio šetnice bi se zastaklio po poljima u istovrsnom rasteru duž fasada.
Sve podzemne instalacije bile bi sakupljene u jedan instalacioni podzemni prohodni hodnik – šent, sasvim komotan za nesmetano servisiranje, koji bi se protezao centralnom osovinom ulice. Tako
bi se izbjegle situacije da se u čestim vremenskim intervalima prekopavaju ulice zbog izvođenja raznih radova na podzemnim instalacijama.
Ulica Štrosmajerova bi, prema ovom idejnom rješenju, bila popločana. Radi se o simetričnoj dužnoj podjeli na kvadratna polja. Polja koja se prožimaju duž centralne osovine ulice bila bi ispunjena granitnim kockama kakvim su se popločavale ulice iz doba monarhije. Drugi dio polja, koji je natkriven i nalazi se uz fasadu, bio bi od laminiranog kaljenog stakla.
Kroz cijelu šetnicu protezala bi se dva simetrična drvoreda stabala. Klupe za sjedenje dizajnirane su kao drveni prstenovi oko stabala koje se naizmjenično ponavljaju u svakom trećem redu drvoreda. Korpe za otpatke nalazile bi se uz parking mjesta (nosače) za bicikla koja su planirana oko stabala (zaštita za drveće).
Autori idejnog rješenja kroz Štrosmajerovu ulicu su predvidjeli i saobraćaj stiliziranih kočija iz 19. vijeka kao dinamični stilski iskaz prošlog vremena.
Ovom idejom „kulturalizacije“ Štrosmajerove ulice, njenim natkrivanjem, dodavanjem još jednog atraktivnog nivoa ispod ulice te vertikalnog povezivanja partera sa istim, uz adekvatne iluminacije obje restaurirane fasade autori idejnog rješenja žele ostvariti i novi za ovaj grad jedinstveni osjećaj čovjeka sa javnim prostorom.
Nakon izbora idejnog rješenja potrebno je uraditi izvedbeni projekat koji će pokazati da li je ovo rješenje moguće primijeniti, kao i vrijednost investicije.