Predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti Općine Stari Grad okupili su se u petak na lokalitetu arheoloških iskopina na At mejdanu kako bi se upoznali sa rezultatima arheološkog istraživanja koje se provodi na mjestu gdje je nekada bila Bakr-babina džamija. Općinsko vijeće Stari Grad je na sjednici održanoj prošle sedmice donijelo odluku da vijećnici, državni službenici i svi zainteresovani u petak u 16:00 sati posjete lokaciju gdje bi im stručna lica prezentirala rezultate. U obilazak lokacije krenuli su i načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić, te predsjedavajući Općinskog vijeća Rizah Avdić.

Kako je istakao Mirsad Avdić, vođa istraživačkog tima na At mejdanu, kada su počeli radovi na ovom lokalitetu jedino što je bilo poznato jeste da je njegov naziv At mejdan i da se tu nekada nalazila Bakr-babina džamija. Međutim, situacija se znatno promijenila. Na početku obilaska, Avdić je prisutne upoznao sa kratkim historijatom lokacije:

„Poznato je da je 1244. godine izvjesni Hadži-Alija Bakr-baba dao sredstva da se izgradi džamija na ovom lokalitetu, a u okviru džamije je izgrađen i jedan mekteb. Nešto kasnije, 1742. godine Misirlija je izgradio Medresu, a u periodu od 1774-1775. godine je izgrađena i biblioteka. Izgradnjom biblioteke zaokružena je jedna cjelina, tako da na At mejdanu nije bila samo džamija nego jedan veliki kulturno-vjerski prosvjetni centar, koji je djelovao do 1895. godine, kada je džamija srušena. Medresa je srušena 1939. godine. Razlozi zbog kojih se to desilo mogu se gledati subjektivno i objektivno. Prije svega, okupacija Austro-Ugarske nad BiH godine dovela je do promjene funkcije džamije u vojno skladište, što je i bila u vrijeme rušenja. Sam lokalitet je, na neki način, ostao da egzistira kao harem do 1925. godine, nakon čega je, do početka Drugog svjetskog rata, prostor je bio pretvoren u park i dato mu ime Park cara Dušana. Time je završena i posljednja etapa brisanja ovog spomenika kulture iz javosti i javnog života.“
 

Kako je pojasnio Avdić, arheološka iskopavanja su rađena u četiri kampanje, a posljednja, četvrta, je vođena pod supervizijom JU Muzej Sarajevo, dok je iskopavanje vršilo Društvo arheologa 1894.
„Sam lokalitet se sastoji iz tri cjeline. Prva cjelina je Medresa koja je kružnog oblika i u sredini ima atrijum u kojem se nalazi bunar. Interesantno je da je bunar i sada u funkciji. Također, tu je i jedna česma. Druga cjelina je Harem odnosno Mezaristan koji se nalazi između Medrese i džamije. Počevši iskopavanja dobili smo informaciju da je Harem ekshumiran 1939. godine. Međutim, sistematsko arheološkim iskopavanjima smo utvrdilili da je izvršena ekshumacija samo četiri mezara, a ostali nišani su uništeni tj. devastirani nakon čega je izvršeno poravnavanje. Mi smo pažljivo kopali i arheološki tretirali ovaj prostor s obzirom da su mezari čitavi. Oni sada stoje kako smo ih i našli, znači nikakvo pomjeranje nismo radili. Treća cjelina je Bakr-babina džamija za koju je interesantno da je imala munaru visine 33 metra što je u to vrijeme bila najviša munara u BiH. Očekujemo da iskopavanjima koja sada slijede otkrijemo barem temelje te munare.“
Istakavši da su ova otkrića iznenadila mnoge, te da su arheološka iskopavanja proširena u odnosu na planirano, Avdić je rekao da je prostor sada spreman za konzervaciju koja je neophodna kako bi se nađeno očuvalo. Nakon toga, nastavilo bi se sa realizacijom projekta po planu.

Podsjećamo, kamen-temeljac za izgradnju Bakr-babine džamije položen je u oktobru prošle godine, a gradnju finansira turski grad Bursa.

Arheološka ekipa koja je radila na ovim iskopinama je u sastavu: Adnan Muftarević, Mustafa Baltić i Mirsad Avdić