U Mostaru je, 07.decembra, otvorena izložba „Srce u rukama“, kojoj su u ime Općine Stari Grad prisustvovali savjetnik načelnika Zlatan Mesić i stručni savjetnik Alija Ibrović.
Nekoliko replika na orijentalnim jezicima iz najvrednije privatne zbirke na orijentalnim jezicima Safvet-bega Bašagića, koja su se kupoprodajnim ugovorom 1924. godine našla u Univerzitetskoj biblioteci u Bratislavi, i osam originala, su bili osnovna postavka izložbe „Srce u rukama“, održane u privatnoj galeriji MM (Ico Voljevica) u Mostaru.
Za ovu izuzetnu priliku zaslužni su Univerzitetska biblioteka u Bratislavi, Ambasada Slovačke Republike u BiH na čelu sa doajenom diplomatije u BiH, Nj.E.Miroslavom Mojžitom, koji je zajedno sa Josipom Muselimovićem, predsjednikom mostarske Matice Hrvatske, bio idejni tvorac ove izložbe, te Društvo pisaca BiH.
O značaju ove zbirke i mjerama čuvanja rukopisa govorio je dr. Amir Ljubović sa Katedre za arapski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Sarajevu, koji je doktorirao na djelu Safvet-bega Bašagića, u prisustvu direktora Univerzitetske biblioteke u Bratislavi. Kolekcija sadrži 284 rukopisne knjige i 365 štampanih knjiga kao što su: „Mesnevija“, „Divan“, „Ðulistan“ itd.
Savjetnik načelnika Zlatan Mesić, stručni saradnik Alija Ibrović prenijeli su pozdrave u ime načelnika i dobili čvrsta obećanja od strane doajena Miroslava Mojžite i Srećka Lole Mustagrudića da će se replike Zbirke Safvet-bega Bašagića naći u Sarajevu, kao donacija, podrška i pomoć, ukoliko se obezbijedi spomen prostor za Mirzu Safveta.
Od 1997. godine Bašagićeva kolekcija se nalazi na UNESCO-voj listi svjetskog naslijeđa. Povod za ovu izložbu bili su: godišnjica doktoriranja Safvet-bega Bašagića u Beču na pjesništvu bosanskih i hercegovačkih pjesnika na orijentalnim jezicima, svečano otvaranje galerije MM iz koje će postavka biti preseljena u Sarajevu, a važno je spomenuti i da su se u njegovoj zbirci našla dijela šestorice Mostaraca, a među njima je i Bulbulistan Fevzije Mostarca.
Još kao gimnazijalac oslanjao se na plejadu orijentalnih uzora, koje je proučavao i kojima se vraćao, a neki od njih su: Rumi, Hafiz, Hajam... Iza njegovog kalema - pera ostali su neki od prevoda i neke od pjesama koje se danas smatraju narodnom baštinom, poput „Kraj tanana šadrvana“ ili „Na prijestolju sjedi sultan“. Pisci na orijentalnim jezicima imali su svoj mahlas - pseudonim, pa ni Bašagić nije bio izuzetak sa Mirza - Princ. Mirza Safvet pisac, prevodilac, historičar i političar rođen je u Nevesinju 06.05.1870. godine, a školovao se u Mostaru, Konjicu, Sarajevu i Beču. Dostojanstveno je ukopan dženazom koja je brojala 5 000 osoba, 09.04.1934. godine u haremu Begove džamije u Sarajevu.
Za sretna vremena zahvalnima je ostala obaveza, amanet da se i Safvet-begova preostala zaostavština nađe sabrana u „spomen kući“, spašena od dosadašnjeg nemara i propadanja za sretnije generacije.
„Knjige su srce u rukama ljudi.“ Mahmud as-Sair al Iskandari

 

Sa svečanog otvaranja	Alija Ibrović, Srećko Lola Mustagrudić i Zlatan Mesić
Safvet beg Bašagić	Zlatan Mesić, nj.e. Miroslav Mojžit i Alija Ibrović