Radovi na izgradnji Bakr-babine džamije odlično napreduju i već je završena konstrukcija džamije sa munarom. Danas će biti izvršeno pokrivanje džamije, kako bi sve bilo spremno za sutrašnje klanjanje Bajram-namaza u novoj džamiji. Iako džamija još nije u potpunosti završena, bit će osposobljena za klanjanje bajram-namaza, a u narednom periodu pristupit će se unutarnjim radovima.
Kamen-temeljac za izgradnju Bakr-babine džamije položen je u oktobru prošle godine, a nakon prikupljene potrebne dokumentacije, radovi na izgradnji počeli su u septembru ove godine. Projekat džamije uradio je arhitekta Mufid Garibija. Džamija će jednim dijelom biti replika stare Bakr-babine džamije, ali sa modernim detaljima i znatno manjih dimenzija, s obzirom da je prvobitno izgrađena Bakr-babina džamija bila velikih dimenzija, sa munarom visokom više od 30 metara.
Po završetku gradnje, Bakr-babina džamija doživjet će svoje četvrto rođenje. Gradnju u potpunosti finansira turski grad Bursa.

Historija Bakr-babine džamije

Hadži Alija Bakrbaba podigao je džamiju u neposrednoj blizini mosta Ćumurije, na lijevoj obali Miljacke, 1544. godine, a narod je prozvao još Bakr-babina džamija na At mejdanu. Džamija Bakrbabe hadži-Alije prostorno je spadala među veće i ljepše džamije grada. Bila je ozidana od čerpića i pokrivena šindrom a kasnije ćeremitom. Imala je kamenu munaru za koju kažu da je bila majstorski, vješto i lijepo napravljena da joj u Sarajevu nije bilo slične.
Godine 1697. se urušila prilikom paljevine, a u pohodu na Sarajevo Eugen Savojski je spalio Bakrbabinu džamiju. Temeljito je obnovio hadži Mehmed Medbesarović, da bi poslije okupacije Austro-Ugarske 1878. godine džamija pretvorena u vojno skladište, te nakon toga 1895. godine srušena zajedno sa munarom, mektebom, medresom i kutubhanom.