|
Pripremali se i nepostači Čak su i nepostači vršili pripreme za ramazan, odricali su se nekih svojih loših navika i nadali se danu kada će se i oni pridružiti postačima. Oni su uvijek štitili i pomagali postače, svjesni njihovog odricanja. Veliko poštivanje koje je vladalo među ljudima različitih vjeroispovijesti vidjelo se tokom ovog mjeseca. Tako su pravoslavci, jevreji i katolici u njemu izbjegavali da jedu pred muslimanima, a u svojim kafanama su odbijali točiti alkohol.
|
Piše: Mufid Garibija, arhitekt i poznavalac historije grada
Dolazak ramazana u svim mjestima gdje žive muslimani dočekuje se na specifičan način. Ali, u Sarajevu je ovaj doček poseban. Muslimani su ovdje ranije potajno dočekivali sveti mjesec i postili, ali sve je promijenjeno kada je utemeljitelj Sarajeva podigao prvu Atik (Carevu) džamiju i kada se 1457. godine u ovoj dolini čuo prvi ezan. Tadašnja atmosfera nije provocirala nemuslimansko stanovništvo nego je, naprotiv, još više povezala vjernike različitih monoteističkih vjeroispovijesti.
Kultura suživota godinama se razvijala, pa su se i nemuslimani sve više radovali dolasku ramazana, znajući da dolazi period kada se mijenja koncept života u gradu.
Muslimani se za ramazan počinju pripremati dva mjeseca ranije. I prije, a i danas, u ovoj dolini postoje mnogi vjernici koji mjesece redžeb i šaban tajno poste i tako dočekaju ramazan. U tim mjesecima su i tri svete noći za muslimane, pa jedan dio Sarajlija posti dane uoči tih mubarek-večeri.
Prva sveta noć je Lejlet-ul-regaib, noć uoči prvog petka u redžebu, a obilježava se kao “noć želja”. Druga mubarek-večer je Lejlet-ul-miradž, noć kada je poslanik Muhammed a.s. uzdignut na nebesa i kada je muslimanima dat namaz. Treća je noć polovinom mjeseca šabana, zove se Lejlet-ul-berat i tada se počinje pisati sudbina vezana za naše želje. Četvrta mubarek noć je Lejlet-ul-Kadr, koja je u ramazanu i u kojoj se sve ovjerava kod Gospodara svih svjetova.
 |
U sarajevskim kućama ove noći su bivale zaslađene pečenjem halve, pijenjem mlijeka, a na dječiju radost palile su se i šarene svijeće u akšam. Ljudi u čaršiji tokom odabranog mjeseca mijenjali su svoje navike. Veliki broj radnji se zatvarao, a pekari su manje pekli hljeb, ustupajući somunu prednost. Djevojke su čistile džamije, a po mahalama su se prale ulice. Sahadžije su uštimavale satove da bi se svi obredi vršili pravovremeno. Mujezini su se penjali na munare i obnavljali ulje u kandilu, odakle i dolazi ime kandilji. Kuće bi se čistile i spremale, ćilimi prali, a duvari krečili.
Da se običaj poštovanja ramazana među svim Sarajlijama očuvao do danas, jasno je vidljivo na koncertima i raznim događajima čiji se termini održavanja pomjeraju iz poštovanja prema ovom mjesecu, a kako ne bi remetili ramazansko raspoloženje u gradu. (izvor: Dnevni avaz, uz dopuštenje autora)
Objavljeno: 8 Jula, 2013
