Ovog petka predstavljamo vam Kuću Alije Đerzeleza…Ova kuća jedna je od brojnih znamenitosti koje krase Stari Grad i ima veoma zanimljivu priču, a potiče s kraja 17. i početka 18. stoljeća. Objekat je restauriran i tako su gotovo u potpunosti očuvane njegove izvorne karakteristike, odnosno ono što krasi orijentalne kuće.
Kuća Alije Đerzeleza
Piše: Mufid Garibija, dipl arhitekta i poznavalac historije Sarajeva
Jedna od raskošnih bosanskih orijentalnih muslimanskih kuća, koja svjedoči o najsjajnijim vremenim našeg grada, je kuća Đerzelez Alije. Smještena je na uglu ulice Sagrdžije i druge ulice koja nosi ime po ovom znanom bošnjačkom junaku, a u neposrednoj blizini Hadži Sinanove tekije. U njoj su, kao rijetko gdje, sačuvani autentični dijelovi enterijera. Ovaj historijski kulturni spomenik sačinjen je od muškog i ženskog dijela. Ukrašena je sa divhanama i verandama, odnosno kamarijama. U svom prostoru, kao i drugi slični objekti, posjedovala je ahar, bunar, mušku i žensku avliju i veliku baštu. Posebnost joj čine veliki okolni zidovi i doksat sa ćoškom nad ulicom Sagrdžije.
U vrijeme jugoslovenskih zajednica ova kuća je bila haraba i u trošnom stanju. Građena je djelimično od kamena, sa zidovima od ćerpića i dizme. Trebalo je mnogo vremena da se Sarajlije osvijeste i da renoviraju ovu „staru ćerpićaru“, kako su je zvali.
Ko je bio Đerzelez Alija
Ova kuća možda i ne bi bila toliko značajna da u njoj nije živio jedan od najinteresantnijih insana u Sarajevu. Nemoguće je pričati o Sarajlijama, a ne spomenuti Đerzelez Aliju. On je bio i ostao sinonim snage, hrabrosti, odvažnosti i bogobojaznosti. Nedobronamjerni ljudi su na svaki način probali ovaj lik iz historijske sfere potisnuti u domen mita i legende.
Živio je kao siroče, bez oca, sa majkom i sestrom Ajkunom. Bili su siromašna porodica, ali iznimno pobožna. Majka ih je othranila onim što je zarađivala vezenjem i pletenjem. Sam Alija je bio slabašno dijete i druga djeca su ga zbog toga zadirkivala. Božijim emerom, prema predajama Sarajlija, njemu su se kao djetetu desile neke nadnaravne stvari, i on je od jednog neuhranjenog dječaka izrastao u neviđeno snažnog čovjeka. Znajući da mu je to dar od Allaha dž.š. noći je provodio u namazu, i kao pravi sufija nije to isticao.
Kao takvog, snažnog i hrabrog, Gazi Husrev-beg ga je uzeo kao slugu za ispomoć u kući. Ljubav i odanost prema ovom bosanskom valiji bila je tolika da se često žrtvovao u bitkama sa Gazijom. O kakvom čovjeku i veličini se radi Husrev-beg je shvatio kada ga je Alija Đerzelez tokom jedne bitke, popraćene nizom nadnaravnih događaja, ranjenog izvukao i spasio mu život. Ovaj događaj bio je prvi u nizu herojskih podviga koji je narod nakon toga pričao i prepričavao na sijelima.
Jedna od tih priča kaže da se prilikom postavljanja jednog od stubova Begove džamije pojavio problem za kog neimari nisu imali rješenje. Alija Đerzelez je zatim pozvan da svojom snagom pomogne i pomjeri stub na kapitel-bazu, što mu je i pošlo za rukom. Zbog njegove duhovne veličine Gazija se stidio da ga jedan takav čovjek služi, i Alija Đerzelez je teška srca napustio njegovu službu i otišao u nove bitke i pohode.
Neprijatelji su ga se bojali i nisu ga uspijevali ubiti. O njegovim velikim podvizima u bitkama i na dvobojima brzo se pročulo u Bosni, Osmanskom carstvu, ali i među Ugarima sa kojima se tada najviše ratovalo. Alija je u tom periodu i dobio nadimak Đerzelez, što je izvedenica od turske riječi za buzdovan. Na bojeve je dolazio sa svojim konjem, popularnim Doratom, koji je priča za sebe.
Opjevan u narodnim pjesmama
Tražeći rješenje kako da ubiju ovog heroja, od jedne babe su dobili objašnjenje, da Đerzeleza mogu samo ubiti na namazu. Ona im je kazala da on potpuno predano obavlja namaz, te da neće ni čuti kada mu priđu. Tako je i bilo, te su ga ubili tokom namaza, a njegovu glavu su odnijeli Ugarskom kralju. Ukopan je na jednom brdu nadomak Budima. Sultan Sulejman Veličanstveni Zakonodavac na tom je mjestu napravio tekiju u spomen znanog sufije i heroja. Ovo brdo vremenom su prozvali Gerzelez.
Spomen na ovog velikog junaka danas čuva preko 20 narodnih pjesama u kojima se opisuju njegovi podvizi, ulice nose njegovo ime u mnogim gradovima širom BiH, a njegova lijepa kuća restaurirana je i vraćen joj je stari sjaj. Kuća je neko vrijeme bila otvorena za javnost, a prošle godine je data na korištenje Upravi Grada Istanbula u periodu od pet godina.
Objavljeno: 20 Oktobra, 2017
