Učenici devetih razreda osnovnih škola iz Starog Grada posjetili su jučer (08. maj) Tunel spasa u Butmiru, što je tradicionalna aktivnost u okviru programa obilježavanja Dana Općine.
Više od 200 učenika osnovnih škola „Vrhbosna“, „Edhem Mulabdić“, „Šejh Muhamed efendija Hadžijamaković“, „Mula Mustafa Bašeskija“, „Hamdija Kreševljaković“ i „Saburina“ prisustvovalo je času historije u kompleksu Tunela Butmir, a Općina Stari Grad za njih je obezbijedila prijevoz.
Kratko predavanje o opsadi i ratnim dešavanjima u Sarajevu održala je Belma Ćuzović, stručna savjetnica, kustos za muzejske postavke. Objasnila je kako je i zbog čega krenula agresija na Bosnu i Hercegovinu, koliko je trajala opsada Sarajeva i kako je krenula akcija gradnje tunela. „Opsada Sarajeva je trajala 1.425 dana i to je najduža opsada u modernom vremenu. Tunel je dužine 800 metara, visine od 1,40 do 1,60, a širine jedan metar. Tunel se kopao s dvije strane, ručno, a izvučeno je oko 2.800 tona zemlje“, ispričala je Ćuzović.
Osim toga, učenici su tokom posjete muzeju imali prezentaciju dokumentarnog filma, razgledanje i upoznavanje sa stalnom muzejskom postavkom, tematskim izložbama u galerijskom izložbenom prostoru, te prolazak kroz autentični dio tunela.
Tarik Hasanbegović i Džana Dumanjić, učenici IX razreda OŠ „Edhem Mulabdić“ kažu da su o ratnim dešavanjima čuli samo od roditelja. „Gledanjem filma i gledajući muzejske eksponate imamo bolju predstavu onoga što se dešavalo. Drago nam je sto smo danas posjetili ovo značajno mjesto“, ispričali su Tarik i Džana. Džana dodaje kako joj je otac pričao koliko je teško bilo prolaziti kroz tunel. „Pričao mi je da je često udarao glavom koliko je tunel bio nizak“, ispričala je Džana.
Sarajevski ratni tunel je napravljen tokom opsade Sarajeva 1993. godine ispod aerodromske piste i povezivao je dvije teritorije koje je držala Armija RBiH (Dobrinju i Butmir), pa je tako i nazvan "Tunel D-B".
Tunel je dug oko 800 metara, a visok od 1,40 do 1,60, a širok jedan metar. Tunel se u službenim razgovorima ARBiH i UN vodio pod imenom "Tunel kojeg nema". Bio je najstrožija tajna Sarajeva, jer su kroz tunel u Sarajevo stizali: hrana, oružje i druge potrepštine.
Nakon rata, tunel je postao muzej i o njemu je snimljen dokumentarni film.
