Više od 250 učenika osnovnih škola sa područja općine Stari Grad posjetilo je danas Tunel spasa u Butmiru koji je tokom opsade Sarajeva bio jedina poveznica s vanjskim svijetom i ‘pupčana vrpca’ koja je snabdijevala grad hranom.
Ovo je rdovna aktivnost u okviru obilježavanja Dana Općine, koja se organizuje uz saglasnost roditelja, direktora i nastavnika starogradskih škola, a namijenjena je učenicima osmih i devetih razreda osnovnih škola.
Učenici osnovnih škola „Vrhbosna“, „Edhem Mulabdić“, „Šejh Muhamed efendija Hadžijamaković“, „Mula Mustafa Bašeskija“, „Hamdija Kreševljaković“ i „Saburina“ s velikim interesovanjem pratili su danas čas historije u kompleksu Tunela Butmir.
Kratko predavanje o opsadi i ratnim dešavanjima u Sarajevu održali su Belma Ćuzović, stručna savjetnica, kustos za muzejske postavke i Harun Hodžić, vodič. Objasnili su kako je i zbog čega počela agresija na Bosnu i Hercegovinu, koliko je trajala opsada Sarajeva i kako je počela akcija gradnje tunela. „Opsada Sarajeva je trajala 1.425 dana i to je najduža opsada u modernom vremenu. Tunel je dužine 800 metara, visine od 1,40 do 1,60, a širine jedan metar. Tunel se kopao s dvije strane, ručno, a izvučeno je oko 2.800 tona zemlje“, ispričala je Ćuzović.
Hodžić je ispričao kako je ubijeno 11.541 ljudi, od čega 1.601 dijete, te da je ranjeno više od 56.000 ljudi. „Grad je uništavan planirano i sistemski. Na snimcima ćete vidjeti razaranje Grada, uništavanje najvažnijih građevina Sarajeva kao što su Vijećnica, porodilište Jezero, Zetra i drugi objekti“, kazao je Hodžić. Pokazao je djeci ožiljak koji je u ratu zadobio, te prepričao doživljaj svog ranjavanja i operacije bez anestezije.
Osim toga, učenici su tokom posjete muzeju imali prezentaciju dokumentarnog filma, razgledanje i upoznavanje sa stalnom muzejskom postavkom, tematskim izložbama u galerijskom izložbenom prostoru, te prolazak kroz autentični dio tunela.
Svi su dobili afiše i mape opsade Sarajeva za koje su, kako kaže Belma, dobili odobrenje od Ministarstva za obrozovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo da besplatno dijele učenicima.
Ispričala nam je kako iz godine u godinu imaju sve više posjetilaca, kako turista, djece, penzionera, tako i naših građana iz cijele BiH, te da su prošle godine imali 120.000 registrovanih posjeta.
Lejla Tandir učenica je IX razreda Osnovne škole „Saburina“. Kazala je kako su tokom posjete Tunelu doznali mnogo stvari o dešavanjima u ratnom periodu i kroz šta su sve prolazili stanovnici Sarajeva. „Bilo je teško slušati i posmatrati video iz rata. Hrabrost i odlučnost građana Sarajeva u to vrijeme bila je neprocjenjiva. Sa suzama u očima slušali smo o historiji našeg Grada“, istakla je Lejla, dodavši kako im je bilo lijepo i interesantno, ali jako emotivno.
Anesa Memeti, Lamija Karić, Adna Muminović, Nejra Avdić, Amila Babić i Meliha Čajo su učenice IX razreda OŠ „Mula Mustafa Bašeskija“, kazale su nam da su o ratnim dešavanjima čuli samo od roditelja. „Gledanjem filma i gledajući muzejske eksponate imamo bolju predstavu onoga što se dešavalo. Drago nam je sto smo danas posjetili ovo značajno mjesto“, ispričale su djevojke.
Sarajevski ratni tunel je napravljen tokom opsade Sarajeva 1993. godine ispod aerodromske piste i povezivao je dvije teritorije koje je držala Armija RBiH (Dobrinju i Butmir), pa je tako i nazvan "Tunel D-B".
Tunel je dug oko 800 metara, a visok od 1,40 do 1,60, a širok jedan metar. Tunel se u službenim razgovorima ARBiH i UN vodio pod imenom "Tunel kojeg nema". Bio je najstrožija tajna Sarajeva, jer su kroz tunel u Sarajevo stizali: hrana, oružje i druge potrepštine.
Nakon rata, tunel je postao muzej i o njemu je snimljen dokumentarni film.
