Obilaskom mezara sarajevskih velikana Isa bega Ishakovića u haremu Careve džamije, turbeta Gazi Husrev-bega i Šehidskog mezarja Kovači, počelo je obilježavanje 02. maja, Dana Općine Stari Grad Sarajevo.
Delegaciju Općine Stari Grad predvodio je općinski načelnik mr Ibrahim Hadžibajrić koji je kazao da se na ovaj način odaje počast osnivačima i utemeljiteljima Sarajeva, kao i svim šehidima i poginulim borcima koji su dali živote za odbranu grada. Obilježavanje je počelo učenjem Fatihe u haremu Careve džamije na mjestu gdje se vjeruje da je mezar Isa bega Ishakovića koji je sredinom 15. vijeka postavio temelje Sarajeva, čiji razvoj u kontinuitetu teče do danas, pa se zbog toga Isa-beg Ishaković s pravom smatra njegovim osnivačem. Nakon toga delegacija je proučila Fatihu ispred Gazi Husrev-begovog turbeta odavši tako počast ovom čuvenom bosanskom sandžak-begu, velikom vojskovođi, graditelju i dobrotvoru. Obilazak je završen na Šehidskom mezarju Kovači učenjem Fatihe i polaganjem cvijeća na centralnom spomen obilježju, te na mezaru prvog predsjednika Alije Izetbegovića. “Da nije bilo onih koji danas leže na ovom mezarju, naših šehida i poginulih boraca, mi danas ne bismo bili ovdje. Tog 02. maja vodile su se borbe za općine Stari Grad i Centar, sjetimo se zaustavljanja kolone u Dobrovoljačkoj ulici, zarobljavanja rahmetli predsjednika Alije Izetbegovića u Lukavici…To je bila prekretnica u odbrani Sarajeva, pa i cijele Bosne i Hercegovine, jer da je tada pao glavni grad države, potpuno bi se drugačije odvijale stvari u BiH,”poručio je načelnik Hadžibajrić. Poručio je da bi se obilježavanju ovog datuma moralo odazvati mnogo više ljudi. “Nemamo mi puno praznika koje moramo obilježavati na državnom nivou – Dan nezavisnosti i Dan državnosti, te Dan Općine, ali nažalost, zakoni danas omogućavaju ljudima previše komotno ponašanje i iz godine u godinu ovdje nas je sve manje i manje,” poručio je Hadžibajrić.
Obilježavanje Dana Općine nastavljeno je prigodnim programom u Multimedijalnoj sali Memorijalnog centra Kovači gdje se na poziv Službe za boračko-invalidsku i socijalnu zaštitu Općine Stari Grad okupilo 250 članova porodica šehida, palih boraca, nezaposleni ratni vojni invalidi i demobilisani borci. Povodom Dana Općine njima su uručene prigodne novčane donacije, a obratio se općinski načelnik Ibrahim Hadžibajrić. „Nikada ne smijemo zaboraviti one koji su dali svoje živote da bismo mi danas živjeli u ovakvom Sarajevu i Bosni i Hercegovini i zato se ovako okupljamo nekoliko puta godišnje sa njihovim najbližim. Ako zaboravimo na njih, neće više biti ni nas. Nažalost, Bosna i Hercegovina nikada nije bila u težoj političkoj situaciji nego što je to danas. Mi se moramo ‘okrenuti’ jedni drugima i ne očekivati bilo kakvu podršku od drugih. Koliko uspijemo u tome, toliko ćemo uspjeti i očuvati našu Bosnu i Hercegovinu,“ kazao je Hadžibajrić. Nakon prikazivanja promotivnog filma o ulaganjima u razvoj i prosperitet ove lokalne zajednice, prisutni su pozvani na preuzimanje novčanih donacija povodom Dana Općine. Među korisnicima je bila i Sajma Hamzić, supruga i majka četiri šehida. Sajma je u ratu izgubila supruga i troje djece, a i danas 27, godina kasnije još sa sobom nosi njihove fotografije. „Izgubila sam sinove Miralema i Salema, kćerku Ćemilu i muža Ćamila za devet mjeseci rata. Prvo su mi poginuli sinovi Miralem i Salem na liniji, a kasnije i kćerka i muž. Danas nemam nikoga, osim unuka da me sjećaju na njih. Živim sama, od penzije i hvala Općini Stari Grad što me se ovako sjete i pozovu me za donaciju,“ ispričala je Sajma. Dan Općine Stari Grad bit će obilježen osmodnevnim programom koji uključuje različite sadržaje prilagođene svim uzrastima i kategorijama stanovništva.
Početak maja 1992. godine će svim Sarajlijama zauvijek ostati duboko urezan u sjećanje. Prva velika bitka za glavni grad Bosne i Hercegovine se desila 2. maja 1992. godine. Pucnjava iz automatskog oružja i eksplozije artiljerijskih granata satima su odjekivali gradom. Građani nisu ni znali šta se tačno dešava, a po intenzitetu pucnjave i siline eksplozija bilo je jasno da se ne radi o sporadičnom granatiranju Sarajeva. U godinama koje su uslijedile, živjelo se bez vode, bez struje i bez hrane uz svakodnevna žestoka granatiranja i prijetnju snajperskom vatrom. Bilo je to 1425 dana konstantne prijetnje smrću Sarajevu i Sarajlijama.
Objavljeno: 2 Maja, 2019
