Općinske službe i njihovi uposlenici često se u svom radu susreću sa građanima/strankama koji, nepoznajući nadležnosti ovoga organa uprave, pokušavaju ostvariti svoja prava na pogrešnoj adresi. Ovakvi slučajevi česti su u službama za boračko-invalidsku zaštitu, socijalnu i zdravstveni zaštitu, izbjegla i raseljena lica, opću upravu, a ponajviše u mjesnim zajednicama.
Imajući u vidu veliki broj problema sa kojima se građani suočavaju u svakodnevnom životu, ovakvi slučajevi ne iznenađuju. Ipak, kako bismo ih uputili na pravu adresu, izdvojit ćemo neke od najčešćih primjera kada građani griješe obrativši se Općini.
Kako je problem gradskog saobraćaja jedan od najčešćih sa kojim se građani susreću, tako je to i najčešće pitanje koje upućuju sekretarima mjesnih zajednica. Prema riječima šefa Sektora za poslove mjesnih zajednica, Adila Aljića svakodnevno barem desetak građana dođe u mjesne zajednice i žali se na neredovan gradski prijevoz.
 |
“Pokušavamo im objasniti da općina zaista nema nikakve nadležnosti nad komunalnim preduzećima, pa tako ni nad Grasom,” pojašnjava Alić i dodaje da je isti slučaj i kada mjesnim zajednicama prijavljuju puknute vodovodne ili kanalizacione cijevi. “Građani od nas očekuju da saniramo kvarove koji su u nadležnosti Vodovoda i kanalizacije ili da ih zastupamo pred kantonalnim firmama i tražimo da reaguju.”
Porodilje i korisnici dječijeg doplatka nerijetko dolaze u Općinu kako bi preuzeli naknade. “Građani nisu dovoljno upoznati da naknade ne dijeli Općina nego nadležno kantonalno ministarstvo,” kažu iz Službe za socijalnu i zdravstveni zaštitu, izbjegla i raseljena lica.
 |
Zahtjevi za isplatu ovih naknada se predaju u Općini, a ovaj organ izdaje i potrebna rješenja, dok sve uplate vrši Kanton Sarajevo. Druga najčešća zabluda porodilja koje su na birou je da u općini preuzimaju pakete sa prehranom za bebe. Centar u kojem se preuzimaju ovi paketi nalazi se na Mojmilu gdje ih i upućuju uposlenici ove službe. Također, često zbog sličnog naziva, ovu Službu miješaju sa Službom za socijalnu zaštitu Stari Grad. “Dolaze nam građani kojima je potreba procjena radne sposobnosti ili tuđa njega i pomoć, a mi im to ne možemo izdati. Uputimo ih u nadležnu službu i damo im tačnu adresu u Fra Grge Martića br.4/III,” kaže Edina Ušanović iz Službe za socijalnu i zdravstveni zaštitu, izbjegla i raseljena lica.
Stupanjem na snagu Zakona o dopunskim pravima boraca Kantona Sarajevo, ova problematika prešla je u nadležnosti Kantona. Ipak, građani (borci) najčešće dolaze u Općinu kako bi ostvarili pravo na novčanu i jednokratnu pomoć ili pomoć za liječenje, troškove dženaza/ukopa, rješavanje stambene problematike, nove izgradnje i slično. “Mi ne možemo pružiti ovakvu vrstu pomoći jer to nije naša, već nadležnost kantonalnog Ministarstva za boračka pitanja.
Ipak, nikada ne zaboravljamo ovu populaciju, tako da se u budžetu svake godine planiramo sredstva za podjelu stipendija učenicima i studentima, kao i podjelu hedija,”kazao je pomoćnik načelnika za boračko-invalidsku zaštitu Sakib Avdibegović.
 |
Odsjek za inspekcijske poslove također dosta komunicira sa strankama/građanima i rješava njihove zahtjeve. Na pitanje šta najčešće građani griješe kada dođu kod njih, jednoglasno su nam odgovorili da su problem imovinski odnosi. “Ova služba ne rješava imovinske odnose, što znači kada nas pozovu zbog toga što je neko ogradio nečiju parcelu, građevinski inspektori ne mogu reagovati,” kaže urbanističko-građevinski inspektor Haris Srna. On dodaje da je druga najveća zabluda građana da mogu biti na terenu sa inspektorima. “Često nas pitaju kada ćemo izaći po njihovom zahtjevu kako bi i oni bili prisutni na licu mjestu, a to nije moguće. Kada podnesu prijavu, mi preuzimamo, pozivamo stranku i rješavamo slučaj,” pojasnio je Srna.
 |
Ukoliko građani žele stupiti u brak i odluče da to bude u najkraćem mogućem roku, onda nisu dovoljno upoznati sa Porodičnim zakonom FBiH koji je na snazi još od 2005. godine. Naime, od momenta prijave, pa do samog sklapanja braka, prema zakonu mora proći najmanje 30 dana. “U tom vremenskom periodu mladenci se trebaju informisati o imovinskom ili zdravstvenom stanju partnera, te se što bolje upoznati. Pretpostavka je da je ova odredba zakona donesena kako bi se smanjio broj razvoda,” kazala nam je Safija Šehović, šef Odsjeka za opću upravu. Ipak, podaci ukazuju suprotno, jer bez obzira što pojedini partneri brak najave i do tri-četiri mjeseca unaprijed, ipak dolazi do velikog broja razvoda. Druga zabluda u koju mladenci mogu “upasti” je da im je za vjenčanje dovoljan samo identifikacioni dokument (lična karta npr). “Iako je tako nešto moguće u zapadnim zemljama, kod nas je procedura mnogo komplikovanija,” pojasnila je Šehović.
Ovakvih primjera ima još… Općina je najčešće prva adresa na koju se građani obraćaju, dok je Zakon o lokalnoj samoupravi jasno definisao koje su njene ovlasti i veoma često građani moraju potražiti rješenje svojih problema na nekom drugom mjestu što, zbog brzog načina života i želje da se sve riješi što prije, često zna dovesti do nervoze i negodovanja. Nadamo se da ćemo ovim tekstom barem malo doprinijeti da do toga više ne dolazi.
Objavljeno: 15 Augusta, 2014
