 |
|
 |
U budućnosti se mora na dublji i promišljeniji način shvatati pozicija gradova, općina i uopće lokalne samouprave i u kontekstu šire politike Bosne i Hercegovine, a poznato je da naša zemlja ne može uspostaviti zajedničku politiku, pogotovo vanjsku, te bi gradovi i općine trebali imati aktivniju ulogu i u vanjskoj politici BiH, kako bi se ona postavila na zdravije temelje, rečeno je tokom jučerašnje sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca "Krug 99" u Sarajevu na temu "Razvoj lokalne samouprave u gradovima BiH". Jedan od učesnika jučerašnje sesije bio je i načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić.
Akademik Mirko Pejanović kazao je da su gradovi urbane, infrastrukturne, društvene, kulturološke cjeline u kojima građani ostvaruju svoje interese i potrebe u svakodnevnom životu.
"BiH je prostor na kome su nastajali urbani centri još od rimskog doba. U postdejtonsko doba u FBIH i RS uspotavljena su po dva grada. U FBiH to su Sarajevo i Mostar, a u RS Banjaluka i Istočno Sarajevo. U RS-u su 2012. godine uspostavljena još četriri grada, Prijedor, Doboj, Bijeljina i Trebinje. U FBiH 2006. godine donesen je Zakon o principima lokalne samouprave, koji je u značajnoj mjeri primjenio principe Evropske povelje o lokalnoj samoupravi i takvu ocjenu dobio je i od Vijeća Evrope", podsjetio je Pejanović. Dodao je da je uspostavljena nova koncepcija u organizaciji lokalne samouprave u gradovima u FBiH.
"Po toj koncepciji postoje četiri osnove da se gradska središta mogu proglasiti jedinicama lokalne samouprave. Prva osnova je da je grad osnovan ustavom i zakonom i kada ima dvije ili više općina. Ovo je posebno primjenjeno za Sarajevo. Druga osnova je da je grad središte kantona i da područje grada ima 30.000 stanovnika i 10.000 stanovnika u svom urbanom središtu. Takođe, ako grad ima historijski i kulturni značaj, može biti proglašen jedinicom lokalne samouprave", objasnio je Pejanović. Pomenuo je da su u Parlamentu FBiH u proceduri četiri zakona za četiri buduća grada, a to su Bihać, Široki Brijeg, Tuzla i Zenica.
Načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić rekao je da je u BiH lokalna samouprava marginalizirana.
"Po standardima EU zemalja, od 27 do 33 posto sredstava sa državnog nivoa vraćaju se jedinicama lokalne samouprave, dok u FBiH se vraća 2,7 posto, a u RS-u 3,1 posto i to sve govori", pojasnio je Hadžibajrić.
Prema riječima načelnika Općine Novo Sarajevo Nedžada Koldže, trebamo biti svjesni da živimo u državi sa veoma složenim ustavno-pravnim sistemom, ogromnim administrativnim aparatom i da nikavi budžeti ne mogu finansirati takav državni aparat.
"Neki kantoni u FBiH imaju Zakon o lokalnoj samoupravi, dok Kanton Sarajevo nema, a FBiH ima Zakon o principima lokalne samouprave. Zbog takve nesređenosti, imamo slučajeve oduzimanja nadležnosti jedinicama lokalne samouprave. Po evropskim standardima građani od 65 pa do čak 85 posto svojih potreba ostvaruju u jedinicama lokalne samouprave. Nažalost, u BiH je to nemoguće, jer imamo kantone koji su uzeli dobar dio nadležnosti sebi", objasnio je Koldžo.
